Htjeli mi to priznati ili ne ženstvenost i ljepota su nerazmrsivo isprepleteni pojmovi i nije baš skroz jasno gdje jedan počinje, a drugi završava. Zato je svaka žena, pa tako i ja, barem dio svog identiteta izgradila u odnosu na tu ljepotu bilo da misli da je ima ili pak da je nema, bilo da je želi ili odbacuje. Kako se cijelog života nalazim na debljem kraju kontinuuma mršav debeo lako ćete zaključiti da je tinejdžerstvo donijelo mnoge nesigurnosti u vezi vlastitog izgleda. Kako sam danas u tridesetima i mogu s ponešto odmaka govoriti o trendovima čini mi se da su se danas trendovi okrenuli te da su na „tapeti“ mršave djevojke. Ovim tekstom bih vas htjela bar donekle osvijestiti da ljepota i ženstvenost dolaze u različitim oblicima i veličinama te da između bolesnih stanja anoreksije i pretilosti postoji doista širok dijapazon zdravih težina.
Ljepota nije isto što i privlačnost
Ljepota je u oku promatrača, kaže poslovica. O ukusima se ne raspravlja, kaže druga. Pitanje ljepote je toliko kompleksno i višeznačno da cijela jedna grana filozofije, estetika, već stoljećima pokušava razumjeti što je lijepo. Kao i svaka druga filozofska grana, nije došla do konačnog odgovora. Povjesničari umjetnosti analiziraju kako se ideal ljepote mijenjao kroz vrijeme, a sociolozi i antropolozi će isticati kako je pojam ljepote kulturno i društveno uvjetovan pa tako bušmanska ljepotica vjerojatno neće biti privlačna Japancima. Većina nas je svjesna da i unutar pojedinog društva postoje individualne preferencije pa jedni vole plavuše, drugi velike grudi, treći oble stražnjice, a četvrti (kunem se da je ovo stvaran primjer) trbuh u koji mogu zaroniti cijelu šaku. Ako podrobnije promislimo shvatit ćemo i to da ljepota nije isto što i privlačnost, no to je već druga tema.
Pojam ženstvenosti
Iako bi šarolikost ukusa trebala motivirati žene da se osjećaju dobro u svom tijelu (vjeruj mi, kako god da izgledaš postoji netko kome je upravo to privlačno) to na žalost nije slučaj. Ljudska psiha je takva da vrlo često želimo ono što nemamo. Zato kovrčavice žele ravnu kosu, znojnima zavide oni koji ne bi prolili ni kap znoja pa ni da se na laktovima veru na Biokovo u podne, smeđooke kupuju leće na zeleno, mišićave bi htjele da im se mišići manje vide, popis je beskonačan. Ako tomu dodamo i vladavinu trendova koji nam nameću kako bismo trebale izgledati dobili smo idealan recept za nezadovoljstvo sobom i razvoj poremećaja prehrane.
Neću ići predaleko u prošlost, no sigurno se dobar dio vas sjeća Kate Moss i tada aktualnog „heroin chic“ izgleda, ideal ljepote bilo je koščato lice, dugi tanki udovi, mršavost i pomalo androgini, dječački, izgled. Jednako mršava, ali mnogo prsatija bila je Pamela Anderson, najprodavanije lice Playboyeve naslovnice, koja je utjelovila tadašnji pojam ženstvenosti – velike grudi, uzak struk, sitnu stražnjica i nezaobilaznu plavu kosu. Ljepotica koja je obilježila početak novog milenija zasigurno je Angelina Jolie sa svojim izražajnim krupnim plavim očima, punim usnama i izraženom figurom pješčanog sata. Kim Kardashian kulminacija je trenda „guzatih“ koji su započele još Jennifer Lopez i Shakira, te se sve češće može čuti uzrečica „only dogs goes for bones, real men like curves“. To bi otprilike značilo da su kosti za pse te da pravi muškarci vole obline. Usporedo s tim obline se gotovo uvijek nalaze u kontekstu ženstvenosti. No, meni se čini da je taj koncept potrebno propitati jer ne vidim zašto bi Kim Kardashian bila „pravija“ žena od Kate Moss i obrnuto.
Od Willendorfske Venere do danas
Neki istraživači su u pokušaju znanstvenog utemeljenja ljepote (koje je u tom kontekstu uvijek povezano s biološkim nagonom ka traženju partnerice radi prokreacije) zaključili da je omjer struka i bokova koji se kreće u rasponu od 0.67 do 0.8 ono čemu muškarci ne mogu odoljeti, od Willendorfske Venere do danas. Možda iznenađujuće, no i vrlo mršave djevojke spadaju u navedenu kategoriju. Ono što time zapravo želim istaknuti je da je prava žena i mršava i obla i mišićava i svaka žena! Kao što pojam „vitkost“ ne poistovjećujem s pojmom „mršavost“ jer smatram da dolazi od pojma „vitalnost“ – točnije latinskog vita ili vitalis, što znači život, životan – tako i svaku ženu iz pravog života smatram pravom. To ne znači da biste se trebale prepustiti kanti čipsa i kauču, važnost zdrave prehrane, kretanja i tjelovježbe je neosporna, samo vas želim potaknuti da ne budete prestroge prema sebi te da ciljate na pravu i zdravu sebe, a ne na fotošopiranu reklamu.
