Tjednima smo čekali da dođe lijepo vrijeme i evo napokon se pružila prilika da konačno izvučemo majice kratkih rukava iz ormara. Proljeće pokazuje svoje pravo lice dok rastuće temperature na sva vrata najavljuju povratak kraljice godišnjih doba – ljeta.
Ležernost koja se osjeća u zraku uzima maha pa nas navodi da više razmišljamo o veseloj garderobi i godišnjim odmorima, a manje o »tamnoj strani« sunca… S lijepim vremenom sve su učestalije reklame za preparate namijenjene zaštiti kože od sunca, koje uključuju slogane poput: »zaštitite se na vrijeme…« ili …»sunce je opasno…«.
Je li sunce uistinu opasno?
Posljednjih se desetak godina sve intenzivnije nastoji izloženost suncu prikazati takvim. Ako je suditi prema ponudi krema za sunčanje koje svake godine imaju sve više zaštitne faktore, čini se da ta opasnost iz godine u godinu vrtoglavo raste. No nije li sunce zapravo ono što nam omogućuje život? Ne samo biljkama i životinjama, nego i nama, ljudima. U čitavoj povijesti ljudskog postojanja (uz iznimku posljednjih nekoliko desetljeća), ljudi su uvijek provodili više vremena na otvorenom nego u zatvorenom prostoru. No danas po cijele dane sjedimo u uredima i umjetno klimatiziranim prostorima, pod neonskim (ultraljubičastim!) lampama, pred monitorima i s mobitelima koji zrače… Možete li naslutiti što se zapravo događa?
Scenarij za sunčanicu
Uzmimo u obzir gore spomenutu činjenicu da su se klimatske prilike na Zemlji u zadnjih stotinjak godina definitivno promijenile. Dodajmo k tome još i redukciju u provođenju čovjekove potrebe da prebiva na otvorenom. Začinimo s vrlo kaloričnom, ali nutritivno slabom prehranom i imamo savršen scenarij za sunčanicu, sunčeve opekline ili neke treće zle napasti.
Kako većina ljudi danas živi najbolje će dočarati primjer mlade administratorice koju ćemo nazvati Lenka. Dane provodi u uredu, kupuje u shopping centru, navečer je pred TV-om ili u lokalnom kafiću. Kada dobije svojih 15 dana godišnjeg odmora bježi na more. Nažalost na takav način njeno tijelo doživjet će šok jer je nepripremljeno za novonastalu situaciju. Lenka će dane provoditi lješkareći na plaži, ponekad će omamljena suncem i svježim zrakom i zadrijemati, popiti piće koje najvjerojatnije neće biti voda i na na taj način dodatno zakiseliti organizam. Večer će provesti u kafiću vjerojatno uz alkoholno piće i ludi ples. Idućeg dana će se spustiti na plažu oko podne, obilno se namazati zaštitnom kremom i potpuno dehidriranog organizma zbog jučerašnjeg alkohola i znojenja na plesnom podiju i ponovo odmoriti na suncu. Što nikako nije dobro.
Stoga ne smijemo prebaciti krivicu samo na sunce tvrdeći da je opasno. Naš stil života je opasan. Da tijekom cijele godine radno vrijeme provodimo fizički radeći u polju, na primjer, naše tijelo bi bilo spremno i na veće topline. Da odlazimo na duge šetnje uz more umjesto na kavu u shopping centar, koža bi bila spremnija na suradnju ljeti. Da na posao odlazimo biciklom, a ne autom…
Mala doza sunca
Umjerena i redovita količina izloženosti suncu ima zaštitni učinak, povećava razinu vitamina D u tijelu, može poboljšati raspoloženje, ublažiti depresiju i ima još puno pozitivnih efekata. Na primjer u našem se tijelu pretvara u hormon koji regulira mnoštvo procesa pa čak može pomoći kod gubitka masti, izgradnje mišića i kontrole šećera u krvi. Redovitim izlaganjima maloj dozi sunca zapravo potičemo tijelo na lučenje vitamina D i na taj način smanjujemo mogućnost pojave raka.
Zanimljiv je i ovaj podatak, potpuno uguran pod tepih i kao da je namjerno skriven od naših očiju: UV-B sunčeve zrake koje potiču stvaranje vitamina D nisu dovoljno jake u jutarnjim ili poslijepodnevnim satima. Zapravo, savršen termin za proizvodnju vitamina D je upravo od 10 do 15 sati, u vrijeme koje je proglašeno najopasnijim.Važno je naglasiti da ne treba cijelo to vrijeme provesti sunčajući se, dovoljno je izložiti se suncu na nekoliko minuta do pola sata, ovisno o tipu vaše kože.
