Došli smo do toga da riječ kruh koristimo kada nekoga želimo zastrašiti. Arapski svijet toliko cijeni kruh da ne poteže nož na njega, naime tamo se kruh tradicionalno kida i lomi rukama. Toliko im je svet da za njega ne upotrebljavaju nož. Ne smijemo to olako shvaćati. U fitness krugovima, kako rekreativnim, tako i profesionalnim, svoje mjesto pod Suncem ova nova filozofija, prema kojoj ne treba jesti ugljikohidrate, došla je zahvaljujući trendu Paleo dijete i LCFH metodi prehrane.
Život je bio kudikamo drugačiji
Oba ova pravca imaju slične ishode i ideje. Glavni cilj je da su glavni izvor energije masti, a ne ugljikohidrati, i to pogotovo ne oni iz žitarica. Ne bih volio da pomislite da sam protiv masti ili da su ovakvi načini ishrane loši, mislim da svatko sebi mora naći svoj najbolji modus operandi. Jednostavno nije sve tako crno-bijelo. Cjelovita prehrana iz organskih i ručno prerađenih namirnica koje se bile zastupljene prije ere poljoprivrede je ono što ih povezuje.
Malo je škakljivo ići toliko u povijest s prehranom, a pogotovo zbog toga što puno današnjih namirnica tada nije bilo, a i život je bio kudikamo drugačiji. Izađeš iz pećine s Paleo kavom u ruci i baciš oko na newsfeed. Skužiš da bi večeras nakon lova mogao napraviti Paleo čokoladni muffin s borovnicama koje si vidio Facestonu ili Stonegramu. A onda se sjetiš da borovnica nemaš jer im nije sezona, a kokosovo brašno ne znaš napraviti jer živiš u pećinama na jugu Francuske. A tamo nema kokosa. Sranje. Ne preostaje ti ništa drugo nego speći sisavca na štapu iznad vatre, korijenje baciti pod žara, a za desert su gorko-kisele jabuke. Ako pleme zaspe nakon timarenja buha možda bude i haba haba s gospođom, koja ti je vjerojatno sestrična iz 3 koljena. Nema ništa romantičnije od logorske vatre i romantike na svježe oderanom mamutovom krznu.
Hrana koja ne bježi
Vratimo se na temu, ali jednostavno nisam izdržao da ne ubacim malo humora.
Kruh se počeo raditi i prije pojave poljoprivrede. Konstantna potraga za hranom i skupljanjem namirnica koje se nisu mogle skladištiti je dosta zahtjevan proces koji troši puno vremena, pa vam ne ostaje vremena za druge stvari. Muškarci su išli lov, dok su žene sakupljale korijenje, krtole i bobice. To je bila hrana koja ne bježi, a ako zapamtite mjesta gdje je najbolja berba, na neki ste si način osigurali skladište. Kažu da su većinu kalorija donosile žene (cca 70%) dok su kalorije koje je donosio muškarac bili ukusnije i poželjnije.
Vjerojatno su naši preci lutajući naišli na neke trave i sjemenje koje se moglo grickati i jesti. To nam je i danas evolucijski ostalo. Privlače nas različite bobice, sjemenke, pa kada planinarimo ili šećemo prirodom često se pitamo jesu li bobice koje vidimo uz stazu jestive.
Kada shvatite da namirnicu možete procesuirati da vam osigura energiju za aktivnosti onda ste na konju i to punog trbuha. Svi koji su bili u vojsci znaju što znači imati dobre obroke tijekom aktivnosti na terenu.
Pojavom brašna razvio se i nagon za kultiviranjem i uzgajanjem biljaka od kojih se ono proizvodi. Onaj sisavac sa žara bio je puno ukusniji kada ga se stavilo između dvije kriške „kruha“, a takav obrok bio je bolji izvor kalorija. Istovremeno je puno više vremena ostajalo za izradu nakita, oruđa, odjeće, a posljedično tome i bolje mjesto stanovanja. Djeca su imala više šansi za preživljavanje, a i nije se moralo ići stalno u lov. Uvođenjem žitarica u prehranu ljudi su mogli prijeći veće udaljenosti jer su torbi imali komad kruha, suhog mesa ili sira (kasnije kada smo počeli pripitomljavati životinje). I danas se slično ponašamo kada idemo u prirodu, u ruksak ubacimo sendviče i par jabuka.
Brašno i kruh
No u svemu ostalome situacija se posve promijenila, danas se borimo protiv previše kalorija koje se unose hranom. Da bi se danas neki prehrambeni pravac izreklamirao prvo moramo demonizirati neku namirnicu, a to su u ovom slučaju brašno i kruh.
Pravljenje kruha je prava čarolija koja se događa u kuhinji, spoj matematike i kemije. Trebate brašno, vodu, zrak i umijeće onog koji mijesi tijesto. Jer to je zanat, vještina, ali i ljubav. Još uvijek pamtim bakin kruh tek izvađen iz pećnice i mirise koji su se širili stanom. Sada kada odem u dućan i pogledam sastav kruha kojeg zovu “Bakin kruh“ shvatim da mi baka nije bila baš tolika alkemičarka. Ima tu puno sastojaka koji tamo ne bi trebali biti. Moja baka je koristila 3 do 4 sastojka dok u kupovnom kruhu imate do 30 sastojaka.
Ništa bez glutena
Želite li stvar posve uzeti u svoje ruke, počnete sami mijesiti tijesto. Možete izabrati kvalitetno organsko brašno s vodenice, mlina ili napraviti svoje bezglutenske, low carb ili Paleo varijante. Zovite ih kako hoćete i upotrijebite sva tri hashtaga za Instagram kada to fotkate. To je uvježbavanje nove tehnike i dobro će doći kao jedno novo iskustvo (ovdje mislim na pravljenje kruha ili peksimeta).
Mi smo vam do sada ponudili neke svoje varijante pa kliknite za recept. Slobodno nam pošaljite feedback kako vam se sviđaju ili nam pošaljite neki svoj recept pa da i mi probamo.
