Haglundova peta

Haglundova peta, poznata i kao Haglundova deformacija, predstavlja izbočenje kostiju na stražnjoj strani pete, gdje se Ahilova tetiva spaja s petnom kosti. Ovo stanje često uzrokuje bol i upalu, jer izbočenje može iritirati meka tkiva oko Ahilove tetive, kao i burzu (vrećicu ispunjenu tekućinom koja smanjuje trenje između kostiju i tetiva).

Haglundova peta obično se razvija zbog ponavljajuće iritacije uzrokovane neodgovarajućom obućom, poput cipela s tvrdim petama, koje vrše pritisak na stražnji dio pete. Ostali faktori koji mogu pridonijeti razvoju ovog stanja uključuju visoke svodove stopala, zategnutu Ahilovu tetivu i abnormalnu biomehaniku stopala.

Liječenje obično uključuje konzervativne metode poput promjene obuće, korištenja ortopedskih uložaka, fizikalne terapije, primjene leda i protuupalnih lijekova. U težim slučajevima, ako konzervativno liječenje ne daje rezultate, može biti potrebna operacija za uklanjanje koštanog izbočenja.

Da, upala sluzne vrećice (burzitisa) može biti povezana s Haglundovom petom, ali to su dva različita stanja koja se često pojavljuju zajedno.

Haglundova peta je koštano izbočenje na stražnjoj strani pete. Ovo izbočenje može dovesti do iritacije mekih tkiva, uključujući i burzu, što je vrećica ispunjena tekućinom koja smanjuje trenje između tetiva i kostiju. Kada se burza upali, to stanje se naziva burzitis.

Kod osoba s Haglundovom petom, burzitis je česta komplikacija zbog konstantnog trenja između izbočenja kosti i mekih tkiva, što uzrokuje bol i oticanje. Međutim, burzitis može nastati i bez prisutnosti Haglundove pete, zbog drugih faktora poput povrede, infekcije ili ponavljajućih pokreta.

Dakle, Haglundova peta je deformacija kosti, dok je burzitis upala sluzne vrećice. U kontekstu Haglundove pete, upala burze je često sekundarna posljedica te deformacije.

Dijagnosticiranje Haglundove pete

Dijagnosticiranje Haglundove pete uključuje nekoliko koraka, koji obično počinju s kliničkim pregledom, a mogu uključivati i slikovne metode radi potvrde dijagnoze. Evo kako se obično postupa:

1. Anamneza i klinički pregled:
   • Liječnik će vas pitati o vašim simptomima, kao što su bol, oticanje i nelagoda na stražnjoj strani pete. Također će vas pitati o povijesti nošenja neodgovarajuće obuće, fizičkim aktivnostima ili prethodnim povredama.
   • Tijekom pregleda, liječnik će opipati stražnji dio pete kako bi provjerio ima li koštanih izbočenja i područja osjetljivosti. Također može pregledati vašu obuću kako bi vidio postoji li uzorak habanja koji bi mogao ukazivati na problem s Haglundovom petom.
2. Rendgenska snimka:
   • Rendgenska snimka pete često se koristi kako bi se vidjelo koštano izbočenje na petnoj kosti. Rendgen također pomaže liječniku da isključi druge uzroke boli, poput prijeloma ili degenerativnih promjena u kostima.
3. Ultrazvuk ili magnetska rezonancija (MRI):
   • U nekim slučajevima, liječnik može preporučiti ultrazvuk ili MRI kako bi bolje procijenio stanje mekih tkiva, uključujući Ahilovu tetivu i burzu. Ovo je osobito korisno ako se sumnja na upalu burze (burzitis) ili oštećenje tetive.
4. Diferencijalna dijagnoza:
   • Liječnik će također razmotriti druge moguće uzroke simptoma, poput Ahilove tendinopatije, plantarnog fasciitisa ili petnog trna, kako bi isključio druge dijagnoze.

Na temelju ovih nalaza, liječnik će postaviti dijagnozu Haglundove pete i preporučiti odgovarajući tretman.