Dijafragma i problemi

Dijafragma i problemi

Kao što sve u prirodi kruži, tako i jednadžba UZROK-POSLJEDICA nikad ne završava na posljedici. U ovom članku ću pokušati objasniti što sve može proizaći iz lošeg funkcioniranja dijafragme koje dovodi do toga da se model plitkog disanja ukorijeni u našu svakodnevicu.

1. Plitko disanje, koje je normalno za stresne situacije, pretvara se u obrazac odnosno postaje svakidašnje jer stres nikad ne prestaje. Taj način disanja izaziva zastranjenje dijafragme, kako ona više ne funkcionira u svojoj punoj amplitudi. Stoga se u udisajni proces počinju uključivati mišići kojima to uopće nije posao: sceleniusi, trapeziusi, pectoralisi i torakolumbalni mišići. Logična posljedica je napetost te, preopterećene muskulature i bolovi u vratu, ramenima, prsnom i lumbalnom dijelu kralješnice. Stres nije jedini uzrok skraćenja daha, na njega mogu utjecati pretjerana tjelesna masa, trudnoća i porod, problemi s probavom crijevima i želudcem (hernije), učestalo i snažno kašljanje ili kihanje, posturalni problemi, ozljede, ili nedostatak kretanja. Također, svi ovi uzroci – osim naravno trudnoće – mogu ujedno biti i posljedica plitkog disanja.

2. Pretjerani intraabdominalni pritisak se javlja u slučaju pre velike tjelesne težine (debljina), u trudnoći ili prilikom vršenja intenzivnih fizičkih aktivnosti (dizanje velikih kilaža). Nagli udarci u trbuh također mogu poremetiti intraabdominalni pritisak. Pritisak ne dozvoljava dijafragmi da se pomiče prema dolje u dovoljnoj mjeri, pa ona smanjuje svoju kontrakciju i ostavlja nas doslovno bez daha. Opet započinje uključivanje ostale muskulature s istim posljedicama… Tom popisu negativnih posljedica se u ovom slučaju najčešće pridružuje i dijastaza rektusa.
3. Problemi s probavom (gastritis, povraćanje, slab epiglotis loša probava i plinovi, napinjanje prilikom pražnjenja crijeva) podižu intraabdominalni pritisak i/ili želudac koji pritom pritisne dijafragmu odozdo. Na taj joj način onemogući adekvatno kretanje. U težim se slučajevima želudac zavuče kroz hijatus (otvor kroz koji jednjak prolazi kroz dijafragmu) i tada govorimo o hijatalnoj herniji. Dijafragma je ulovljena u klopku i ne može se adekvatno kontrahirati. Pacijent osjeća zatezanje u prsnom košu, nemogućnost punog udaha, bol prilikom dodira na mjestu gdje se spajaju lijeva i desna strana rebara u prsima. Ponekad uopće nema simptome koje smatramo karakterističnim za želučane smetnje.
4. Veći posturalni problemi koji onemogućuju normalno kretanje također mogu onemogućiti našu dijafragmu da se pravilno giba. Višegodišnje hodanje sa štakom naprimjer, skolioze ili pogrbljeno držanje.
5. Nepravilan rad dijafragme je često povezan i s problemima inkontinencije, naročito nakon trudnoće.

Sve gore navedeno stoji na putu vašem uspjehu u vježbanju.

Zbog nedovoljne opskrbljenosti kisikom, metabolička komponenta treninga nije u punoj snazi ili nedostaje. Sagorijevanje masnoća je u velikoj mjeri onemogućeno. Neadekvatan intraabdominalni pritisak otvara mogućnosti ozljedama, posebno ako trenirate s velikim vanjskim opterećenjem.

Stoga naša Effective training metoda vježbaču pristupa tako da mu se primarno ispita disanje, zatim se ono nastoji optimizirati jednostavnim vježbama pa se potom upuštamo u ostale čari treninga. Svim majkama (novopečenim i onima koje to jesu već neko vrijeme) toplo preporučujemo da se prije upuštanja u vježbe za oblikovanje tijela odluče za testiranje kvalitete disanja, funkcionalnosti mišića stabilizatora trupa i intraabdominalnog pritiska te njihovo neuromotorno buđenje, kao i za sanaciju dijastaze. Vaš put do lijepog struka imat će manje krivina i zavoja! 🙂

Tea Miketa

Komentari
×

Zanima me